SPECIJALIST OTORINOLARINGOLOG
UHO GRLO NOS
Tel/Fax: 01 2305 444
Mobitel: 098 968 2778
mr.sc. Dubravka Zekić Bouček, dr.med.
specijalist otorinolaringolog
Sinusitis
Sinusi su smješteni simetrično u gornji dio lica, a možemo ih podijeliti u 4 grupe i to:
  1. Frontalni sinusi (u području obrva, odnosno iznad očiju)
  2. Maksilarni sinusi (unutar jagodičnih kostiju)
  3. Etmoidni sinusi (u području između očiju i korijena nosa)
  4. Sfenoidni sinusi (u području gornjeg dijela nosa, iza očiju)

Sinusitis ili upala paranazalnih sinusa odvija se na sluznici nosa i paranazalnih šupljina. Širenje infekcije iz nosa u paranazalne šupljine najčešći je mehanizam nastanka akutnog sinusitisa. Neki ljudi i kod obične prehlade uzrokovane virusima dobivaju upalu sinusa. Specifične virusne upale oštećuju sluznicu i tako stvaraju povoljne uvjete za bakterijsku infekciju. Ako bolesnik pri toj upali nema izražene simptome, ne javlja se liječniku i ne provodi terapiju, razvija se kronični oblik upale sinusa (kronični sinusitis).

Akutni sinusitis najčešće nastaje kao posljedica prehlade ili alergije, koje stvaraju preduvjete za nastanak infekcije. Akutni sinusitis najčešće je uzrokovan bakterijama ili virusima, mnogo rjeđe gljivicama. Bakterije koje najčešće uzrokuju akutni sinusitis su pneumokoki, streptokoki, Moraxalla catarrhalis i Haemophilus influenzae. Mnogo je zdravih ljudi kod kojih su ove bakterije i inače prisutne na sluznici gornjih dišnih putova, međutim u uvjetima upaljene, otečene sluznice te otežane ventilacije sinusa stvaraju se pogodnosti za povećanje broja bakterija i razvoju infekcije. Akutni sinusitis vrlo je čest i može ga dobiti svaka odrasla osoba ili dijete s alergijom, prehladom, gripom ili bakterijskom infekcijom gornjih dišnih putova koje stvaraju preduvjete za razvoj ove bolesti.

Kronični sinusitis može se razviti kao posljedica često ponavljanih akutnih upala sinusa, pogotovo ako nisu propisno liječene. Bakterijski uzročnici ipak se često razlikuju od onih koji uzrokuju akutni sinusitis. Tako kao uzročnike kroničnog sinusitisa često nalazimo gram-negativne i anaerobne bakterije te gljivice. Mnoštvo je općih i lokalnih čimbenika koji isto tako pogoduju obolijevanju od kroničnog sinusitisa. Osobe koje su sklone alergijama ili boluju od alergija koje se manifestiraju sa simptomima dišnih putova (astma, peludna hunjavica i sl.) zbog sklonosti nerijetkim akutnim upalama sinusa vrlo često obolijevaju od kroničnoga sinusitisa. Lokalni čimbenici koji pogoduju razvoju kroničnog sinusitisa mogu biti devijacija nosnog septuma, nosni polipi, deformiteti nosa i nosnih kostiju, upala zuba gornje čeljusti i dr. Opći čimbenici koji stvaraju sklonost ovoj bolesti su neke kronične bolesti koje smanjuju otpornost organizma prema infekcijama (HIV infekcija, cistična fibroza te neke druge teže bolesti).

Sinusitis je gotovo uvijek bezopasan i uspješno se liječi. U rijetkim slučajevima sinusitis ipak može biti ozbiljnija bolest koja smanjuje kvalitetu života oboljeloj osobi. Rijetke komplikacije sinusitisa mogu proizvesti dodatne simptome koji teško ugrožavaju zdravlje ili čak život bolesnika, a to su:

• kronični sinusitis
• širenje infekcije na kosti lica (osteomijelitis)
• širenje infekcije na mozak (meningitis)
• formiranje apscesa

Tipični simptomi akutnog sinusitisa su začepljen nos, pojačana sekrecija, osjećaj pritiska i bol u području zahvaćenoga sinusa te može biti prisutna glavobolja, najčešće jutarnja, kao i povišena temperatura. Simptomi i mjesto najjačeg pritiska i boli variraju ovisno o tome koji je od sinusa najjače pogođen upalom. Tako se može javiti bol u uhu i u vratu, zubobolja, gubitak njuha, suzenje iz očiju. Od općih simptoma najčešće su izraženi umor i iscrpljenost. Simptomi kroničnog sinusitisa ne razlikuju se značajno, osim što dulje traju, a kod nekih osoba se nikada potpuno ne povlače nego se u određenim situacijama pogoršavaju.
DIJAGNOZA

Za točnu i ispravnu dijagnozu neophodno je sinusitis razlikovati od prehlade. Na osnovu kliničke slike, pregleda i duljine pojave simptoma, liječnik može vidjeti da li postoji mogućnost prisutnosti sinusitisa kod pacijenta. Ako postoji sumnja na sinusitis, neophodno je uraditi i dodatne pretrage kako bi se bolest mogla dijagnosticirati. Potrebno je uraditi laboratorijske analize, rentgenski snimak sinusa, punkciju ili endoskopiju sinusa, a u nekim slučajevima i MRI (magnetsku rezonanciju) ili CT (kompjutoriziranu tomografiju) sinusa. Na taj način se može donijeti točna dijagnoza sinusitisa i odrediti da li se radi o akutnom ili kroničnom obliku ove bolesti.

LIJEČENJE

Nakon dijagnosticiranja i utvrđivanja uzročnika sinusitisa, pristupa se liječenju. Akutni oblik sinusitisa se liječi medikamentima koji smanjuju upale, liječe infekcije (antibiotici), olakšavaju simptome bolesti (kapi za nos, inhalacije) i ublažavaju bolove (analgetici). Kronični oblik bolesti se također liječi antibioticima, analgeticima, kapima za nos i inhalacijama, a u nekim slučajevima se propisuju i kortikosteroidni sprejevi za nos, kako bi se smanjila upala i otok na sluznici nosa. U težim slučajevima, kada medikamentna terapija nema učinka, neophodno je pristupiti operativnom zahvatu.

Izvor:
http://www.plivazdravlje.hr
http://www.mojezdravlje.net
Specijalist otorinolaringol Dubravka Zekić Bouček